Kraljica instrumenata

Svojim karakteristikama orgulje, nazivane i „kraljicom instrumenata“, zauzimaju posebno mjesto u glazbenoj umjetnosti, ali istodobno svojom pojavom pridonose vizualnom dojmu prostora u kojem se nalaze. Novosagrađene ili obnovljene orgulje nisu samo obogaćenje liturgije nego i cjelokupnoga koncertnog života, a nadahnuće u njima osim interpreta pronalaze i skladatelji. U tom je smislu projekt obnove orgulja u zagrebačkoj gornjogradskoj crkvi sv. Katarine vrlo vrijedan, a zbog njihova prijašnjeg stanja bio je nužan.

Crkva sv. Katarine sada će postati i koncertni prostor

Zahvaljujući naporima i financijskoj potpori Ministarstva kulture te našem vrsnom orguljašu, skladatelju i profesoru na Muzičkoj akademiji Anti Knešaureku, koji je priredio potrebnu dokumentaciju, na izmaku europske godine kulturne baštine, 30. studenog javnosti su svečano predstavljene novoobnovljene orgulje. Na početku je okupljene pozdravio rektor crkve sv. Katarine vlč. Vladimir Magić, pruživši kratak povijesni presjek crkve i orgulja te njihove uloge u liturgiji, istaknuvši kako „ljepotu ove crkve upijamo očima, ali i ušima“. Kao i on, u svom se govoru i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, i sama glazbenica, zahvaljivala svima koji su sudjelovali u procesu obnove orgulja, prije svega slovenskom orguljaru Antonu Škrablu. Osim toga, istaknula je kako taj instrument nisu samo restaurirali, već su mu vratili duh i dušu, čime će crkva sv. Katarine osim sakralnoga postati i koncertni prostor koji će biti dio hrvatske kulture.

Dvomanualne orgulje originalno datiraju iz 1830, a nadogradio ih je Ferdinand Heferer 1891, dok se za kućište pretpostavlja da je iz sredine 18. stoljeća. Zbog prirodnih procesa propadanja instrumenta, ali nažalost i nestručnih zahvata na njemu zbog kojih su pojedini dijelovi bili devastirani, kao i premala opsega, krenulo se u složen proces obnove, u koji je uloženo više od milijun kuna i dvije godine predana rada slovenske majstorske radionice Škrabl. Restaurirani i konzervirani su svi originalni dijelovi instrumenta, oni koji su nedostajali zamijenjeni su novima, a vraćena izvorna boja kućišta i obnovljena pozlata zasigurno će pridonijeti vizualnoj ljepoti crkve. Fotografije prijašnjeg i novog stanja orgulja mogle su se vidjeti u popratnoj programskoj knjižici, koja je sadržavala i tekstove o povijesti orgulja te opis restauratorskog rada i njegova značaja. Osim same obnove, orgulje su dobile i proširenje registara, što će povećati izvedbene mogućnosti. Nakon što je orguljarski majstor Anton Škrabl vlč. Magiću simbolično predao ključ koji otvara sve registre, dispoziciju orgulja predstavili su Ante Knešaurek i Thomas Ospital.

Taj je mladi francuski orguljaš najmlađi profesor u povijesti Nacionalnog konzervatorija u Parizu, a od 2016. je i rezidencijalni orguljaš Francuskog radija Auditorium Radio France. Prvi je imao priliku svirati na novoobnovljenim orguljama crkve sv. Katarine, a na koncertu koji je uslijedio kolaudaciji orgulja izveo je Toccatu, adagio i fugu u C-duru BWV 564 te Triosonatu u e-molu BWV 528 Johanna Sebastiana Bacha, Preludij i fugu u c-molu, op. 37, br. 1 Felixa Mendelssohna, Fugu br. 3 na ime BACH, op. 60 Roberta Schumanna te Preludij i fugu na ime BACH Franza Liszta, kojima je pridodao i vlastitu improvizaciju na hrvatske narodne napjeve. Pomnim izborom registracije i izvrsnom tehničkom izvedbom predstavio je svu raskoš zvuka novoobnovljenih orgulja, koje će kvalitetom zasigurno privući i mnoge druge interprete i slušatelje.